Svetski dani poezije ▪︎ Na rovitim tresištima ▪︎ 20-23. mart

20.03.2025-23.03.2025, 11:00-20:00

čitanja–slušanja / razgovori / predavanja, radionice i diskusije / terenske aktivnosti

Kulturni, društveni, politički i prirodni krajolik u kakvom danas živimo istovremeno je krhak, dinamičan i ispunjen uzajamnim uticajima i prepletima. Donedavno značajno stabilniji, naši prostori – fizički, afektivni, građanski, duševni – drugačiji su i upitniji, poroznijih granica, a u tom složenom kontekstu poezija zauzima ulogu ne samo svedoka, već i posrednika između različitih oblika znanja, iskustava i jezika.

NA ROVITIM TRESIŠTIMA

Ove godine, Svetski dan(i) poezije u Beogradu okrenuti su upravo promenama – lokalnim i globalnim neporecivim i neporecivo intenzivnim promenama – i realizuju se s obzirom na tematski predznak (i parafrazu stiha Rastka Petrovića) „Na rovitim tresištima”. Bilo da je reč o klimatskim, kulturnim ili društvenim pritiscima i trusovima, ili o pukotinama u svetu koje poezija može zahvatiti tako da se i kroz nju zapamti momentuum sile preobražaja i mogućnosti kojima vodi – manifestacija ove godine sadržajno i vrednosno polazi u susret pitanjima nestabilnosti i promene, „rovitosti” – i krhkosti i snage u isti mah, u kakvoj se kroz jezik i poetski gest oblikuju novi krajolici i mogućnosti.

Četvorodnevni niz događaja obuhvata čitanja, razgovore sa autorima, predavanja, radionice i panel tokom kojih će se, nasred rovitog tla – nestabilnog i podložnog urušavanju i promenama? prostora u kome se uspostavljaju novi modeli otpornosti i adaptacije? – predstaviti niz pesnika i istraživača/saradnika programa iz Srbije, Poljske, Škotske i Francuske predstaviti. U okviru dnevnih programima Škole ekopoetike, učesnici i publika istraživaće preplete ekologije, jezika i umetnosti, dok će večernji programi najve’im delom biti okrenuti izvođačkim, performativnim dimenzijama savremene poezije. Prostori održavanja SDP i drugog ciklusa Škole – KCB, Astronomska opservatorija, Muzej afričke umetnosti – naglašavaju interdisciplinarni karakter manifestacije, koji spaja kulturne i prirodne pejzaže.

Ove godine, festival Svetski dan(i) poezije u Beogradu usmeren je upravo ka ovim promenama, i realizuje se s obzirom na tematski predznak – i parafrazu stiha Rastka Petrovića – „Na rovitim tresištima”. Bilo da je reč o tlu koje drhti pod klimatskim, kulturnim ili društvenim pritiscima, ili o prostoru u kojem se kroz poeziju pokušavaju uhvatiti i razumeti trenuci preobražaja, ranjivosti, ali i novih mogućnosti – festival ove godine sadržajno i vrednosno polazi u susret pitanjima nestabilnosti i promene, s obzirom na koja je formiran četvorodnevni niz programa čitanja–slušanja, razgovora, predavanja, radionica i diskusija uz učešće pesnika i predavača iz Srbije, Poljske, Meksika, Škotske i Francuske, i sam raslojen na „dnevne”, ekopoetološke sadržaje drugog ciklusa programa Škole ekopoetike, i večernji, izvođački program „rovitih tresišta”.

⤑ Događaji će se održati u prostorima Kulturnog centra Beograda, Astronomske opservatorije i Muzeja afričke umetnosti. Drugi broj publikacije posvećene ekološkoj humanistici, List #2 uključuje festivalski katalog, književne i esejističke priloge.

ŠKOLA EKOPOETIKE, drugi ciklus

Program Škole ekopoetike istražuje snopišta između ekologije, književnosti i umetnosti, sa ciljem razvijanja dubljeg razumevanja ekoloških pitanja kroz poetsku ekspresiju, a realizuje se kroz radionice, seminare, predavanja i javne nastupe koji teorijska znanja po pravilu spajaju sa različitim praktičnim primenama.

Program je otvoren za sve zainteresovane koji žele da istraže veze između umetničkog izraza i ekološke odgovornosti i samosvesti.

PESNIKINJE I PESNICI: Anja Marković, Dragana Mladenović, Ivan Isailović, Maša Seničić, Nenad Stanković, Ognjen Aksentijević, Petar Matović i Tanja Stupar Trifunović i autori okupljeni oko drugog ciklusa Škole ekopoetike, međunarodni gosti SDP, Bartolomej Majzel, Emilija Konverska, Stanislav Kalina Jaglaž, Gregoar Suris, Huana Adkok i Julija Fjedorčuk

——————————

PROGRAM

⤑ četvrtak, 20. mart • pretprogram

19.00 • Galerija Artget KCB

Čula, svest, vreme (čitanje poezije)

Tokom radionice, promišljaćemo o vrstama poezije koje zahtevaju usredsređenu pažnju, čine nas svesnijima svog mesta u vremenu i prostoru, i pomažu nam da iskusimo povezanost sa drugim bićima i elementima sveta. Pažljivo ćemo (i polako!) čitati i analizirati pesme Džulijane Spar (“Turnt”), Gerija Snajdera (“Riprap”), Adama Dikinsona (“Gut-Brain Axis”), kao i – ako vreme dozvoli – odabrane pesme poljskih pesnika.

Program vode: Julija Fjedorčuk, Mihaljina Červonjska

Jezik izlaganja je engleski.

——————————

⤑ petak, 21. mart

11.00 • Poseta Muzeju afričke umetnosti (MAU)

Za inostrane učesnike Škole ekopoetike organizovana je poseta Muzeju afričke umetnosti. Nakon susreta sa stalnom postavkom muzeja, predviđen je obilazak njegove neposredne okoline, uz slobodne aktivnosti i razgovor o ekopoetičkim temama, posebno u odnosu na mogućnosti čulnog iskustva, što ima centralno mesto u ovom, drugom izdanju Škole. Tako će u ovom malom izletu biti preispitana relacija između kulture (muzej) i prirode (okruženje), kao temeljnih ekopoetičkih i ekokritičkih kategorija.

18.00 • Galerija Artget KCB, program otvaranja

Veliko čitanje, učestvuju Anja Marković, Dragana Mladenović, Ivan Isailović, Maša Seničić, Nenad Stanković, Ognjen Aksentijević, Petar Matović, Tanja Stupar Trifunović, Bartolomej Majzel, Stanislav Kalina Jaglaž, Emilija Konverska, Gregoar Soris, Julija Fjedorčuk

Razgovori i čitanja (1), učestvuju: Ivan Isailović, Maša Seničić, Ognjen Aksentijević, Tanja Stupar Trifunović, Stanislav Kalina Jaglaž, Emilija Konverska, Gregoar Soris

Program će otvoriti Zorana Đaković Minniti, Leh Konjčak i Jelena Nidžović; programe razgovora i čitanja modriraju Jelena Nidžović i Uroš Đurković

… dalji razgovori, čitanja drugih • prostor Galerije Podroom

——————————

⤑ subota, 22. mart • Astronomska opservatorija

11.00 • Uvodno predavanje Julije Fjedorčuk

Načini na koje se prepliću ekološka humanistika, neuronauke, tehnologija i književnost su neočekivani i uzbudljivi. Osvešćivanje neočiglednih veza između pojava i stvari može otvoriti put ka dubljem i intenzivnijem doživljaju teksta. U sveopštom ubrzanju i preplavljenosti, poezija se javlja kao nezamenjiv oblik formiranja ljudskog iskustva, ali i specifična forma znanja, potrebna za suočavanje sa izazovima savremenosti. Kroz primere interesantnih poetskih glasova obeleženih ekopoetikom, sa više kontinenata (Forest Gander, Hubert Matiuva, Kristina Dabrovska), učesnici će tokom predavanja biti pozvani da učestvuju u deljenju sopstvenih pogleda i doživljaja.

Jezik izlaganja je engleski.

13.00 • Jezik i čulno iskustvo. Radionica o neizrecivom

Kroz ovu radionicu istraživaćemo kako različitim semiotičkim strategijama možemo da opisujemo čulno iskustvo. Opisi boja, ukusa, mirisa u jednom jeziku, nisu nužno podudarni sa drugim jezikom i ta razlika je bila interesantna mnogim proučavaocima, od kojih će posebna pažnja biti posvećena knjizi Senzorna lingvistika, čiji je autor Bodo Vinter. Ponekad u jednom jeziku i ne postoji termin za određeni čulni doživljaj i on zahteva dodatno objašnjenje u prevodu. Ipak, osim razlike u leksici vezanoj za čulno iskustvo, izučićemo i koja je funkcija neizrecivog, odnosno, nesaopštivog u komunikaciji.

Radionicu vode: Julija Fjedorčuk, Maćej Rošinjski

Jezik izlaganja je engleski.

17.00 • Vođenje kroz kompleks Astronomske opservatorije u Beogradu

Kompleks Astronomske opservatorije je jedan od najstarijih i najvrednijih gradskih prostora u Beogradu, s bogatom naučnom i kulturno-istorijskom tradicijom. Kao jedna od najstarijih naučnih institucija Opservatorija je smeštena u kompleks koji je spomenik kulture, a koji se nalazi u okviru zaštićenog prirodnog dobra Zvezdarske šume. Prilikom obilaska kompleksa posetioci imaju priliku da vide deo njenog bogatog kulturno-tehničkog nasleđa. U Upravnoj zgradi, u ambijentu biblioteke izuzetne naučno-stručne i arhitektonske vrednosti, nalazi se muzejska postavka starih astronomskih instrumenata. Uz stručno vođenje kroz objekte sa teleskopima Veliki, Mali i Školski paviljon posetioci mogu da se upoznaju sa istorijskim razvojem Astronomske opservatorije, kao i sa razvojem astronomije u Srbiji.

Vođenje realizuju: Nenad Milovanović, viši stručni saradnik i Vesna Mijatović, stručni saradnik i bibliotekar

18.00 Razgovori i čitanja (2), učestvuju: Anja Marković, Dragana Mladenović, Maša Seničić, Petar Matović, Huana Adkok, Bartolomej Majzel, Julija Fjedorčuk

Programe razgovora i čitanja modriraju Jelena Nidžović i Uroš Đurković; panel-diskusiju sa pesnicima moderira Jelena Nidžović

Na rovitim tresištima (panel-diskusija sa domaćim učesnicima)

Krtost, rovitost, društvenost • Kartiranja novih krajolika • Romantizacija i(li) otpor • Poezija i čudo • Rastakanja granica • Ranjivost, suverenost i pesnički glas itd.

——————————

⤑ nedelja, 23. mart • Kulturni centar Beograda

12.00 • Galerija Artget

Predstavljanje lista List i kataloga festivala

List List je, kao prvo ekopoetičko glasilo na srpskom jeziku, sastavni deo Škole ekopoetike. U prvom broju se, osim opšteg pregleda ekopoetičkih termina, može pronaći i tekst Andrije Filipovića o pojmu antropocena, kao i odlomak studije Kiborg u vrtu Julije Fjedorčuk u prevodu Milice Markić. Broj je upotpunjen intervjuom sa Julijom Fjedorčuk, a ceo poduhvat sa stanovišta vizuelnog idnjntiteta obuhvaćen je zapaženim dizajnom Andreja Ostroškog. O tome kako je ekopoetika nezavršiv mozaik koji tek treba da pronađe svoje deliće iz naše sredine, govoriće urednici i autori prvog izdanja Lista, uz osvrt na novi, drugi broj, i moguće perspektive.

Učesnici: Andrija Filipović, Jelena Nidžović, Uroš Đurković

13.00 • Galerija Artget

Ekotopija u književnosti (razgovor i radionica)

Istorija utopijske književnosti je drevna i uzbudljiva. U razgovoru sa Nikolom Korugom, docentom na Katedri za andragogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, razgovaraćemo o tome na koje sve načine kritičko mišljenje može da omogući prostor za nove utopije, u književnosti, ali i van nje. Učesnici će biti više nego dobrodošli da dele svoja iskustva i viđenja onoga što bi bila idealna zajednica, kako u odnosu na čoveka, tako i u odnosu na ostale, ne-ljudske oblike života, pa i neživu prirodu.

16.00 • Galerija Artget

Lirska animalistika: životinje u srpskoj poeziji (razgovor i radionica)

Prisustvo životinja u srpskoj poeziji je, uz nekoliko retkih izuzetaka, izmicalo pažnji proučavalaca. Ipak, fauna u pesništvu je sveprisutna, bilo da upućuje na sferu književnosti za decu ili najsavremenije pesničke glasove. Ova radionica ima stoga za cilj da, u formi razgovora i čitanja dobro poznatih i ne tako poznatih stihova, pokaže kako životinjski svet u književnosti može imati različite, često i iznenađujuće forme, koje preispituju antropocentrizam. Razgovor o ovoj temi vodiće Uroš Đurković.

18.00 • Galerija Artget

Ekopoetika i muzika četvrtog sveta (predavanje)

Gžegož Čemiel, vanredni profesor na Institutu za lingvistiku i teoriju književnosti Univerziteta Marija Sklodovska Kiri u Lublinu i prevodilac, održaće predavanje o povezanosti ekopoetike sa muzikom i konceptom sveta više-od-ljudskog (more-than-human world). Ukoliko se ekopoetika razume kao stvaranje novog doma, vraćanje svom obitavalištu, onda u tom poduhvatu sudeluju različita kreativna stremljenja, uključujući i muziku. Nadovezujući se na ideje američkog teoretičara i džez trubača Džona Hasela, Čemiel će pokazati kako egzotizam nastao u susretu drevnog i modernog formira ideju četvrtog sveta, kao i to kakve reperkusije pojam može imati na razumevanje ekopoetike. Muzičke sekvence predstavljaju važan deo predavanja te se svi zainteresovani gosti ohrabruju da se prepuste tonskim zapisima i učestvuju u razmeni utisaka.

Jezik izlaganja je engleski.

——————————

Svetski dan poezije proglasio je UNESKO 1999. godine, a Kulturni centar Beograda je dve godine kasnije, oslanjajući se na sopstvenu i ukupnu tradiciju organizacije pesničkih programa u Beogradu, započeo manifestaciju posvećenu savremenoj poeziji koja je vrlo brzo prerasla u međunarodni pesnički festival.

⤑ PARTNERI U PROGRAMU: Kulturni centar Beograda, Poljski institut u Beogradu, Institut „Adam Mickjevičˮ, Astronomska opservatorija, Muzej afričke umetnosti

——————————

ULAZ NA SVE PROGRAME SLOBODAN JE i BESPLATAN.

🌿 PRIDRUŽITE NAM SE.

 

 

 

 

 

 

Loading...