Aleksandar Novaković: Stereotipi stranaca u srpskoj drami od Kozačinskog do Kovačevića

03.09.2013, 12:47.
blank-image

Ciklus: Dramske umetnosti u fokusu nauke Povodom 65 godina Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
Rad Aleksandra Novakovića posvećen strancima u dva i po veka srpske dramske umetnosti želi da naučno-objektivno sagleda poruke koje je naša pozorišna publika primala sa pozorišnih dasaka. Reč je o temi koja se neposredno tiče naših kulturnih, a preko njih i društveno-političkih odnosa sa drugim narodima, ali koja, uprkos scom značaju još uvek nije obrađena.

Time što predstavlja direktnu komunikaciju autora, reditelja i glumaca s jedne i publike s druge strane – pozorište je svojevrstan lakmus-papir društveno- političkih dešavanja. Ono je imalo i ima (nešto umanjen pojavom filma) uticaj i povremeno pokreće polemike o značajnim problemima društva. Otuda poruke koje se putem pozorišta prenose ne treba razumeti samo kao umetničke i estetske, već i kao političke, ideološke i nacionalne.

Odlomak iz uvoda:
Drame koje sam izabrao za „uzorak“ istraživanja, a u nastojanju da zastupim sve najznačajnije srpske pisce sa po jednim komadom koji najbolje i najpotpunije odražava njihovu predstavu o strancima. Komadi su analizirani uporedno, komparativnom , istorijsko-sociološkom metodom. Istraživanje ima osnovu u uporednoj analizi osnovnih etničkih karakteristika stranaca (mentalitet, jezik, fizički izgled, veroispovest, muzika, narodna nošnja, muzika) prikazanih u dramskim tekstovima s jedne i prezentovanju istorijsko-sociološke građe koja se odnosi na etničke karakteristike s druge strane.
Rad na ovoj temi je nametnuo i podelu u poglavlja ne samo po etničkoj već i po rodnoj pripadnosti dramskih junaka. Samim tim će posebna poglavlja biti posvećena ženama stranog porekla kao dramskim junakinjama (s obzirom da su izmeštene zbog svog pola u strogoj , patrijarhalnoj zajednici) , zatim pripadnicima etničkih zajednica koji su kroz našu istoriju smatrani sastavnim delom srpskog naroda ali i „drugima“ (Jevrejima, Cincarima, Romima). Posebna poglavlja su predviđena i za ljude rođene u „mešovitim“ brakovima (koji svoju omraženost „duguju“, po opštem mišljenju zajednice, svom „neodređenom“ identitetu), te junake koji su „strani“ bogovi kao Mars i Belona u „Tragedokomediji“.

 

Loading...