Izložba klavijaturnih instrumenata

Tumačenje izložbe svakog radnog dana u podne. Autor izložbe: Kristijan Bjelanović, graditelj čembala i orgulja.

Klavijaturni instrumenti, kao što i samo ime govori su muzički instrumenti koji se sviraju uz pomoć klavijature – visina tona koji izilazi iz instrumenta pobuđuje se uz pomoć mehanizma klavijature, kojom ga prstima ili nogama umetnik (svirač) proizvodi. Klavijatura služi da izvođač kontroliše i dinamiku, artikulaciju, frazu, te ostale elemente ekspresije u zavisnosti od dizajna i mogućnosti instrumenta.
Klavijaturni instrumenti se dele u dve tipične kategorije: žičani instrumenti (klavir, čembalo, klavikord…) i duvački instrumenti (orgulje, harmonijum, regal, harmonika…). Osim toga, postoje i klavijaturni instrumenati koje svrstavamo u udaračke (čelesta, karilon…), ali i neakustični instrumenti kao što su varijacije električnih orgulja, sintisajzera i klavijatura koje imitiraju zvuk klavijaturnih instrumenata ili kreiraju potpuno nove inventivne zvukove.
Razlika koja definiše koncept istorijskog instrumenta i autentičnog izvođenja sve prisutnijeg na muzičkoj sceni podrazumeva korišćenje istorijskih instrumenata ili novih instrumenata pravljenih u stilu istorijskih (kopije verne originalima), koji bi nam najpribližnije prikazali zvuk koji su kompozitori tog vremena imali i za kakve instrumente su pisali muziku.

Izloženi instrumenti:
1. Klavikord, replika rađena prema originalu Kristijana Gotloba Huberta, Nemačka 1784
graditelj: Feldberg Vejl, Engleska, 1978; ljubaznošću MŠ Josip Slavenski

2. Klavikord (u izradi), Art Deco stil, replika rađena prema originalu Kristijana Gotloba Huberta, Ansbah, Nemačka c. 1780
graditelj: Kristijan Bjelanović, Srbija 2013.

3. Ottavino spinet, replika rađena prema originalu anonimnog graditelja iz 17. veka
graditelj: Holgren, Švedska c. 1980.

4. Ottavino spinet, moderna verzija spineta
graditelj: firma Neupert, Nemačka, 1980; ljubaznošću vlasnika Arpada Pečvarija

5. Spinet, moderna verzija
graditelj: firma Sperhake, Nemačka, 1976. (restauriran 2005, Kristijan Bjelanović), ljubaznošću Ansambla Renesans

6. Italijansko čembalo, replika rađena prema italijanskim originalima 17. i 18. veka
graditelj: Gerit i Henk Klop, Nizozemska, c. 2000; ljubaznošću Makris fondacije i vlasnika Predraga Goste

7. Flamansko čembalo, replika rađena prema originalu Andreasa Rukersa, c. 1640.
graditelj: Mario Bjelanović, Srbija, 1978. (restauriran 2007, Kristijan Bjelanović)

8. Flamansko čembalo, replika rađena prema originalu Andreasa Rukersa, c. 1640
graditelj: Endrju Vuderson, Engleska 1989.; ljubaznošću MŠ Josip Slavenski

9. Franko-flamansko čembalo, replika rađena prema originalima Hemša, c. 1751.
graditelj: Mario Bjelanović, SAD, 1982; ljubaznošću vlasnika Kristijana Bjelanovića

10. Regal, prenosne orgulje sa jezičcima
graditelj: Mario Bjelanović, Srbija, c. 1980.

11. Portativ, prenosne orgulje sa jednim registrom
graditelj: Gustavo Zanin, Italija, 1974; ljubaznošću ansambla Renesans

12. Čelesta
graditelj: fabrika Mustel, Francuska, c. 1939; ljubaznošću Beogradske filharmonije

13. Harmonium, prenosni instrument sa jezičcima
graditelj: Fabrika Kotikievic, Austrija c. 1925.

14. Kontinuo orgulje, model C-180, prenosne elektronske orgulje sa semplovanim registrima
graditelj: Fabrika Roland, 1995; ljubaznošću vlasnika Predraga Goste

15. Bečki klavir, model Minjon, bečka mehanika
graditelj: Braća Štingl, Austrija, c. 1920; ljubaznošću MŠ Petar Konjović

16. Klavinova, elektronski klavir
graditelj: fabrika Jamaha; ljubaznošću MŠ Petar Konjović

17. Pijanino, model Minjon
graditelj: Zeitter & Winkelmann, Nemačka