Predstavljanje knjige: JEZIK IZMEĐU LINGVISTIKE I POLITIKE

Priredila: Vesna Požgaj Hadži
Izdavač: Biblioteka XX vek
Učestvuju: Vojko Gorjanc i Vesna Požgaj Hadži (Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani), i Ranko Bugarski (Filološki fakultet u Beogradu)

“Turbulentni društveno-politički događaji 90-ih godina prošloga stoljeća na području zajedničke države SFR Jugoslavije odrazili su se i na odnose između jezika i društva. Raspad Jugoslavije 1991. godine i nastanak novih država utjecali su ne samo na promjenu statusa jezika nego i na promjene u jezicima, što se očitovalo u »smrti« srpskohrvatskoga i nastanku novih standardnih jezika utemeljenih na štokavštini (bosanskoga, hrvatskog, srpskog i crnogorskog). Događanja oko jezika i u jezicima pobudila su pozornost brojnih domaćih i stranih stručnjaka, a naročito (socio)lingvista, koji su se bavili ulogom jezičnog nacionalizama, raspadom jedinstvenog srpskohrvatskog jezika, jezičnim promjenama, posebice leksičkim itd. Unatoč nizu napisanih radova, održanih skupova i objavljenih zbornika, nedostaju monografije koje bi cjelovito predstavile sociolingvističku sliku područja tadašnje Jugoslavije, uključujući i Sloveniju i Makedoniju. Većina autora s južnoslavenskoga govornog područja uglavnom se bavila pitanjima raspada zajedničkog jezika i problemima vezanima uz pojedine novonastale standardne jezike, no bez sustavnoga pristupa i otvorenoga dijaloga o toj temi. To je bio jedan od razloga pokretanja niza projekata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, a u sklopu bilateralnih sporazuma među Slovenijom i Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom te Makedonijom. U sklopu tih projekata prije dvadesetak godina istraživali smo jezične promjene i sociolingvistička previranja u svim novonastalim državama, odnos prema vlastitome jeziku i njegovim varijetetima te odnos prema drugim, stranim i manjinskim jezicima. Rezultati su objavljeni 2009. u monografiji Med politiko in stvarnostjo (ur. Vesna Požgaj Hadži, Tatjana Balažic Bulc, Vojko Gorjanc) i predstavljeni na 1. ljubljanskom slavističkom skupu, održanome u listopadu iste godine u Ljubljani. Znanstveno druženje na »neutralnome« terenu, kojemu su prisustvovali i svi veleposlanici novonastalih država, proteklo je u otvorenim i objektivnim raspravama i bez politizacije. Smatrali smo da bi bilo šteta da i danas još uvijek aktualna i cjelovito predstavljena tema ostane nedostupna široj znanstvenoj javnosti. Zato nastavljamo dijalog o toj temi u renomiranoj Biblioteci XX vek u monografiji koja je pred vama s naslovom Jezik između lingvistike i politike. Naravno, ovom su prilikom svi radovi, pisani iz perspektive kritičke sociolingvistike, aktualizirani i dopunjeni da bi se dobila što cjelovitija jezično-društvena slika južnoslavenskoga područja posljednjih dvadesetak godina.
Kao što su jezik i društvo međusobno uvjetovani i ne mogu jedno bez drugoga, tako se i jezik i politika stalno isprepliću. Politika, naime, uvijek utječe na standardizaciju jezika, koja nikada nije samo lingvističko nego u mnogo većoj mjeri političko pitanje. Da se proklamirana jezična politika često potpuno razlikuje od jezične stvarnosti, pokazujemo na nizu primjera u ovoj monografiji…”
iz Predgovora Vesne Požgaj Hadži

Knjiga Između lingvistike i politike sadrži sledeće radove: Vojko Gorjanc – Slovenačka jezička politika i odnosi društvene moći,Vesna Požgaj Hadži, Tatjana Balažic Bulc, Vlado Miheljak – Srpskohrvatski jezik iz slovenske perspektive, Jagoda Granić – Pogled na noviju hrvatsku standardnojezičnu praksu, Ranko Bugarski – Jezička politika i jezička stvarnost u Srbiji posle 1991. godine, Marina Katnić-Bakaršić – Bosanskohercegovačka sociolingvistička previranja, Igor Lakić –Jezička slika Crne Gore, Aleksandra Gjurkova – Sociolingvistička situacija u Makedoniji od 1991. do danas.

Vesna Požgaj Hadži je redovna profesorka na Katedri za hrvatski i srpski jezik Odseka za slavistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Proučava područje hrvatskoga standardnog jezika, (diskursne) stilistike, metodike učenja/poučavanja jezika kao stranog/drugog, kao i oblast sociolingvističkih pitanja vezanih posredno ili neposredno za južnoslovensku filologiju.